Priča o uspjehu: Skandinavski dizajn i bosanska tradicija

 DEUTSCH

Drvna industrija u Bosni i Hercegovini je jedna od najjačih u našoj državi. Možemo se pohvaliti činjenicom da smo jedan od većih izvoznika. Samo u prvih devet mjeseci ove godine drvna industrija je ostvarila izvoz vrijedan 872 miliona KM, što je za 11,2 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom 358 posto.

Tekst: Vildana Panjeta und Lejla Đuderija, Pangea
Slike: Zanat, Artisan

Drvna industrija je jedna od strateških grana privrede Bosne i Hercegovine i jedan je od sektora koji ima pozitivan trgovinski bilans. Razvoj ove industrije se zasniva na korištenju domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orijentirana. Ukoliko posmatramo u odnosu ukupne površine šuma prema površini države, Bosna i Hercegovina je jedna od najšumovitijih zemalja Evrope. Oko 53% površine Bosne i Hercegovine se nalazi pod šumama. Procjenjuje se da je godišnja vrijednost proizvodnje sektora preko 400 miliona eura, pri čemu se oko dvije trećine plasira na inostrano tržište.

Do 1992. godine drvna industrija BiH učestvovala je s 10% u bruto-nacionalnom dohotku, odnosno oko 3 milijarde dolara, a s 11% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije činilo je 220 različitih srednjih i velikih firmi, organiziranih u okviru Šipada (83%) i Krivaje (17%). Zapošljavala je oko 61.000 radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu, od toga u primarnoj preradi 15.000, a u finalnoj 46.000. Tada je BiH imala kapacitete koji su prelazili njene potrebe, te je već tada bila aktivni izvoznik. Struktura i asortiman proizvoda drvne industrije su veoma raznovrsni – gotovo sve što je moguće proizvesti u tvornicama drvne industrije u svijetu proizvodi se i u pogonima drvne industrije Bosne i Hercegovine.

Prema analizi drvne industrije u BiH, koju je uradio Bisnode, ekonomija u BiH broji 82.401 privatnih društava sa ograničenom odgovornošću i korporacije. U 2014. godini, ove kompanije su zajedno upravljale sa 52 milijarde eura imovine, generisale 28 milijardi eura prihoda i 1,4 milijarde eura profita. Prosječni povrat na kapital (ROE) iznosio je 6,1%. S obzirom na broj kompanija, drvna industrija sa 2,3% udjela ne pripada najvažnijim sektorima u bh. ekonomiji.

Prema finansijskim podacima za 2014. ova industrija je upravljala sa 1,7% svih sredstava, stvarajući 2,3% od ukupnih prihoda i 3,3% od ukupnog profita bosanskohercegovačke ekonomije.

Najveće kompanije iz drvne industrije u BiH u pogledu prihoda su: Stanadard Furniture Factory d.d. Sarajevo, Sandard a.d. Prnjavor, Napco Beds Factory d.o.o. Petrovo, Interlignum d.o.o. Teslić, Prima ISG d.o.o. Gradiška. Najmanje rizičan u smislu finansiranja je sektor drvne industrije u BiH, a najveći finansijski rizik je u sektoru drvne industrije u Hrvatskoj.

Gdje izvozimo ?

U ovoj se godini Bosna i Hercegovina može pohvaliti blagim povećanjem izvoza, ali i ostalih pokazatelja. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 6,3 milijarde eura, dok su bosanskohercegovačke kompanije u tom periodu izvezle robu u vrijednosti 2,4 milijarde, što je povećanje od 4,19 posto u odnosu na isti period prošle godine. Nešto manje je skočio i uvoz, koji je spojeno gotovo dvostruko veći od izvoza. Samim tim, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61 posto.

U poređenju s okruženjem, posebno Srbijom i Hrvatskom, BiH ima izražene komparativne prednosti. Naši najveći trgovinski partneri su Evropska unija, odnosno Hrvatska i Njemačka, a od zemalja CEFTA-e Srbija. Gledano po sektorima, najveći izvoznik je drvna industrija, a najviše se uvoze mašine, aparati, vozila i oružje.

Drvna industrija BiH je u 2015. godini ostvarila izvoz od milijardu i 59 miliona KM, što je za 5,7 posto više nego prethodne godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u grupi drvo i proizvodi od drveta činio je 62,6 posto, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 36,2 posto, što je povoljnije sa aspekta izvoza finalnih proizvoda od drveta nego prethodne godine.

Iz Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH) izjavili su da izvoz namještaja čini 41 posto od ukupnog izvoza, te da se to učešće stalno povećava. Najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Slovenija, a rezana građa se značajnije izvozi u Egipat, Kinu i zemlje regije. Može se zaključiti kako se pozitivan trend nastavlja, ali da tempo rasta nije zadovoljavajući. Ukoliko BiH želi ekonomski rast, izvoz bi trebao biti dvostruko veći.

Uprkos zadovoljavajućem izvozu, ovaj sektor se suočava s brojnim izazovima, ali i s mnogim prilikama da postane profitabilniji, te preraste u visoko konkurentnu industriju u regiji. Da bi se ovaj trend rasta održao, s obzirom na to da drvna industrija predstavlja privredni potencijal BiH, potrebno je stvoriti preduslove za razvoj izvoza, a tako i zapošljavanja u ovoj industriji.

Zavidni rezultati bh. namještaja

Za one koji su majstori svog posla mala je vjerovatnoća da će imati ekonomskih problema.  Dugogodišnja tradicija, iskustvo i savremena tehnologija u procesu proizvodnje garancija su kvaliteta proizvoda. Prateći svjetske trendove u razvoju i proizvodnji namještaja kompanije iz Bosne i Hercegovine postigle su zavidne rezultate u kvalitetu i cijeni proizvoda.

Koliki su izvozni potencijali govore podaci o ostvarenoj vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Izvoz namještaja  je za 17% viši nego 2015. godine. Također, značajno učešće u izvozu činili su  rezana građa i proizvodi šumarstva  koji su takođe povećani u 2016. godini.

Najznačajnija izvozna tržišta u posljednjih pet godina  bila su: Njemačka, Hrvatska, Austrija, Češka, Slovenija, Srbija, Italija, Holandija i Francuska.

Pokrivenost uvoza namještaja izvozom izuzetnih 349,7%

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore posmatrajući izvoz namještaja po svim stavkama, uključujući kako drveni, tako i metalni i namještaj od drugih materijala te njihove dijelove, u 2015. godinije iz BiH u svijet izvezeno je namještaja u vrijednosti oko 230,9 miliona eura, što je više za 12,1% u odnosu na izvoz u 2014. godini. Podaci govore da je BiH samo izvozom u Njemačku u 2015. godini „pokrila“ i premašila kompletan uvoz namještaja u BiH (koji je iznosio 66 miliona eura), za više od 10 miliona eura. U odnosu na 2014. godinu, izvoz namještaja u Njemačku porastao je za 10,2%.

Iako namještaj i dijelovi od drveta dominiraju u strukturi izvoza (sa 84,8%), nije beznačajan blagi, ali stalan porast namještaja od metala i drugih materijala u izvozu (dostigao 15,1%, dok je u 2014. taj udio bio 13%).

Imajući u vidu navedenu strukturu i činjenicu da je BiH u zadnjih 5 godina povećala izvoz tapaciranih drvenih stolica za 22,5%, možemo reći da se Bosna i Hercegovina profilira u izvoznu ‘regiju stolica’, što je nekada bio ‘brend’ određenih područja u razvijenoj Italiji.

Bitno je istaći da kontinuirana prisutnost (već sedam godina) Bosne i Hercegovine na sajmu IMM COLOGNE u Kelnu, kao i rast broja izlagača i kvalitete njihovog nastupa ima veoma pozitivan odjek u krugovima ove branše kako u Njemačkoj tako i u drugim državama Europe.


Više priča u drugom broju magazina Pangea!